IX. gimnazija Zagreb

...slike

Nakon što je ujesen propala ideja ( svinjska gripa ) da grupa Putujem i učim posjeti Krapinu, 20. ožujka, nadomak proljeću, konačno smo uspjeli. Naime, te večeri u 18.30 h počelo je proljeće, tzv. proljetni ekvinocij, a mi smo vlakom krenuli put Krapine. Bilo je to šaroliko društvo: učenici, profesori, naše profesorice u penziji, djeca, nećaci ... Bilo se nekima teško probuditi pa je vlak krenuo prije njihova dolaska, no to je životna škola. Po ulasku u vlak, shvatili smo da nam je HŽ osigurao direktan vagon s natpisom Isključivo za putnike Devete. Iza Podsuseda pomaljali su se zagorski bregi, hižice i crkvice pobacani na brdima, tek iznikle visibabe, jaglaci i šafrani uočeni uz prugu.

Stigavši u Krapinu, požurismo uz slikovitu rječicu Strahinjčicu do glavne ulice Ljudevita Gaja i istoimenog muzeja. Slika Gaja iz čitanki, kratki osvrt kustosice Muzeja, razgledavanje i fotografiranje, Državna matura, Ilirski pokret, Mirogoj i arkade s Ilircima, krake sinteze i ponavljanja gradiva iz hrvatskoga jezika.
Uskim ulicama središta Krapine, nas šezdesetak, laganim korakom i veselim dobacivanjem stigosmo do lokaliteta Hušnjakovo brdo pred Muzej evolucije i nalazište krapinskog pračovjeka Dragutina Gorjanovića Krambergera.
Ovaj Muzej jedan je od najznačajnijih projekata u Hrvatskoj zadnjih dvadeset godina, sagrađen je pokraj nalazišta u ultramodernoj betonskoj verziji neandertalske spilje. Ta betonska spilja umjesto divljaka s toljagom, sigurno će privući mnoge znatiželjnike iz cijeloga svijeta. Moguće je promatrati vizualnu stvarnost od prije 130 000 godina, a konturom Muzej podsjeća na konturu mozga, tj. spiralne školjke.
Dragutin Gorjanović Kramberger je 23.08.1899. na poziv lokalnog učitelja Josipa Rehonića počeo iskapanja nepoznatih kostiju, što ljudskih, što životinjskih. Identificira starost i objavljuje saznanja svjetskoj znanosti pa Krapina postaje dio otkrivenih lokaliteta srednjoeuropskoga pojasa neandertalaca.
Na ulazu u Muzej dočekala nas je staklena stijena s projekcijom 16 - minutnog filma prije ulaza u spiralne prostore evolucije. Prva dvorana prikazuje srednjoeuropsku Krapinu s kraja 19. stoljeća, sljedeće dvorane pričaju o otkriću kostiju praljudi, spiljskog medvjeda, nosoroga, dabra i jelena. Krećemo u razgledavanje od nastanka svijeta i velikog praska prije otprilike 5 milijardi godina, do pojave neandertalca u Krapini 130 000 godina. Fenomenalna je usporedba s intervalom vremena od 24 sata u kojemu se čovjek zbio u posljednje 3 minute, tj. neandertalci, praljudi i mi živimo samo od 11.57 h. Te tri minute naša su evolucija, naše znanje, istraživanje, naše dvojbe i prepirke, naša spoticanja i znatiželja budućih naraštaja. Ulaskom u pužnicu postajemo svjedokom kemijske, kozmičke i organske evolucije, prijelaz organizma iz vode na kopno, pojava sisavaca ... sve do čovjekolikog bića, robusnoga, nezgrapnoga i mišićavoga, poznatog nam pogrbljenog Krapinčanina. Hiperrealistične skulpture izradila je francuska kiparica po savjetu autora postave Muzeja, Jakova Radovčića. Šetnja Muzejom završava u dvorani koja prikazuje kulturnu evoluciju ljudskog roda, pa nakon šetnje obroncima Hušnjakova brda, silazimo do starog Kneippovog lječilišta na okrjepu u Neandertal pubu. Oko nas park, skulpture životinja, štandovi sa suvenirima, posjetitelji s fotoaparatima.
Poziranja, smijeh i zadovoljstvo Muzejom 21. stoljeća koji ćemo preporučiti i drugima. Slobodno poslijepodne provodimo u malenoj Krapini i ipak želimo kući, svome Zagrebu, ukrcavamo se opet u zagorski cug, malo promrzli od proljetnog vjetra, ali puni dojmova. Uvjereni smo da će mali Jan sigurno nekoliko puta u životu posjetiti Krapinu i ponovo pričati priču o prvom posjetu Krapinskom pračovjeku.

Na sljedeća putovanja pozivamo i ostale učenike Devete da se pridruže jer smo stvarno vjerni svome imenu – putujemo i učimo!

Voditeljice grupe: Maja Vulić i Vesna Benko