...slike...

Već prve godine je održan niz pomno pripremljenih predavanja i uvodnih sati u kojima se nastojalo učenike pripremiti za ovaj projekt te ih izvorno i cjelovito informirati i prikazati posebnost jednog svijeta koji je unatoč okovima predrasuda i neznanja do današnjeg dana opstao i na našim prostorima.

Program izvođenja nastave koncipiran je tako da se počne od povijesnog pregleda poznatih gluhih osoba koje su u povijesti ostavile svoj trag, kao što su njemački skladatelj Ludwig van Beethoven, američka književnica Helen Keller i nama posebno zanimljiva gluha hrvatska slikarica Slava Raškaj čiji je lik i djelo danas prepoznato ne samo u okvirima Hrvatske već i šire. Da bi se bolje upoznali sa Slavom Raškaj, posjetili smo i njezin rodni grad – Ozalj gdje smo se upoznali s jednim dijelom ostavštine i stalne postave njezinog likovnog opusa.

Znakovni jezik je, poput svih drugih jezika, komunikacijski sustav koji se koristi za razmjenu informacija između dvije i više osoba. Nekad se smatralo da je znakovni jezik isključivo jezik zajednice gluhih osoba, no danas je prepoznat kao jezik gluhih i gluhoslijepih osoba koje imaju zaseban kulturan i jezični identitet. Postoje nacionalni znakovni jezici, a učenjem hrvatskog znakovnog jezika želimo još više izgraditi osjećaj za bogatstvo nacionalnog jezičnog identiteta.

Nakon povijesnog pregleda učiti će se dvoručna i jednoručna abeceda, čitanje s usana, te izvođenje znakova, a kroz jednu školsku godinu početna grupa polaznika će naučiti oko 1000 riječi i pojmova.

Kao jedan od najvažnijih ciljeva učenja HZJ je razvijanje i odgajanje pozitivnog i ravnopravnog odnosa prema gluhim i gluhoslijepim osobama, prvenstveno djeci i njihovom društvenom okruženju, osobito kroz zajedničke planirane akcije s njihovim roditeljima i udrugama.

Hrvatski znakovni jezik već ima važnu primjenu u svakodnevnom životu građana, a uključen je i u medije kao što je televizija koja donosi i vijesti u kojima se na znakovnom jeziku prevodi sadržaj prilagođen upravo za gluhonijeme osobe. Rezultati početnih akcija HZJ-a u IX. gimnaziji vidljivi su i u izboru fakulteta budućih studenata jer je upravo time potaknut određeni broj učenika koji su u ovoj studentskoj godini upisali upravo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Učiteljsku akademiju Sveučilišta u Zagrebu. To su fakulteti čiji su studenti u velikom broju uključeni u edukaciju za instruktore i prevoditelje znakovnog jezika kako bi u skladu sa obrazovanjem doprinijeli kao intervenori u svakodnevici gluhih osoba, posebice djece koja se tek uključuju u školski obrazovni sustav. Porast interesa za nastavu HZJ-a u našoj je gimnaziji u stalnom porastu, a nadasve je dobra korelacija s ostalim predmetima kao što su etika, vjeronauk i sociologija. Uvjereni smo da je sama akcija vrijedna pomoći i podrške šire društvene zajednice kojoj je zapravo u konačnici i namijenjena.