Tečaj se održavao 8.-12. travnja 2019. godine u gradu Paphosu na Cipru. Glavna mu je ideja bila ohrabriti nastavnike na upotrebu tehnologije u nastavi, ali dajući joj sasvim novu perspektivu. 

Na tečaju su se aktualizirali različiti obrazovni sustavi postavljanjem osnovnih pitanja, kao postoje li uopće npr. kemija i fizika i ima li smisla ići u dubinu fragmentarnog učenja ili je puno smislenije istraživati pojedinu temu iz mnogih kutova. Učinjena je usporedba obrazovnih sustava zemalja iz kojih su došli sudionici tečaja, iz čega je izašlo da hrvatski sustav jako kasni za većinom europskih jer se čini da u razvijenim europskim zemljama danas nisu aktualna tehnološka pitanja (već su odavno riješena), nego etička i filozofska. Stoga se naše društvo ne čini naprednim dovodeći u pitanje potrebu za humanistikom, i dajući prednost STEM-u, kao i inzistiranjem na tehnologiji (jedan tablet na jednog učenika i sl.).

Obrazujemo mlade za svijet koji nam dolazi, i sustavi obrazovanja uglavnom ih mogu sadržajno pripremiti za poslove koje će raditi. No sad je važnije nego ikad širiti njihove vidike, upoznati iskustva iz prošlosti, otvarati pitanja smisla i morala. Na primjeru automobila s automatskim pilotom (što bi u skoroj budućnosti moglo postati svakodnevnom tehnologijom) morali smo predvidjeti koje su moguće etičke dileme u njegovu funkcioniranju. Npr. ako je automobil programiran da se ponaša na određeni način u određenim uvjetima, koje su moguće opasnosti? Recimo da automobil vidi da prema njemu juri drugi automobil koji će ga, računajući putanju kretanja, ugroziti. On ga mora pokušati izbjeći. Hoće li skrenuti lijevo u suprotnu prometnu traku i sam ugroziti neki drugi automobil, ili će skrenuti desno, na pločnik po kojem hodaju pješaci? Hoće li nastaviti voziti ravno i neizbježno doživjeti sudar? Što je moralnije? Što će biti najmanja "žrtva"? Tu odluku programeri moraju donijeti već danas, kako bi “naučili” stroj kako da se ponaša.

Ostale su radionice bile na temu: 

neformalnog i informalnog učenja (korištenje dostupnih resursa radi intenziviranja kontakta s jezikom – Padlet, stripovi, 3D animacije, on-line rječnici i korpusi tekstova, te prakticiranje jezika kroz zabavne igre i aplikacije, pogotovo Duolingo)

MOOC tečajevi kao mogućnost za osobni i profesionalni razvoj (američka vrlo uspješna Coursera te osobito europska platforma Europeana)

Kreiranje  interaktivnih oblika u Office Word-u

izrada video-klipova

Flipped classroom

Zaključak radionice je bio da nam korištenje tehnologije nikad neće postati prirodno i spontano ako ju prije svega ne prihvaćamo. Zanimljiva je pojedinost bila spomen činjenice da je jedina tehnologija koju nastavnici diljem Europe aktivno koriste u nastavi (PowerPoint i Internet) zapravo tehnologija 90-ih godina! Tehnologija uzrokuje korjenite promjene. To zapravo znači da ćemo svako toliko biti prisiljeni potpuno zaboraviti znanja i vještine koje imamo, i usvajati nove.

Budući da su putanja razvoja tehnologije (strelovita i ubrzana) i sustava obrazovanja (usporena) bitno različite, važno je za nastavnika da uvidi kako je nemoguće ići u korak s promjenama. Puno je korisnije opuštenije pristupiti razvoju tehnologije i odabrati samo neke novine koje ćemo isprobati. Stres koji nas pritišće zbog osjećaja da podbacujemo ako ne uspijevamo (ili ne želimo) pratiti sve promjene može biti poguban. Smisao tehnologije nije da ju koristimo u širokom rasponu, nego da pažljivo odaberemo samo ono što će nam olakšati rad i pridonijeti nastavi.